U svezi problematike odluka o koncesiji za posebnu upotrebu pomorskog dobra koje daju pojedine jedinice lokalne samouprave radi izdavanja građevinskih dozvola za građenje građevina na pomorskom dobru koje će nakon izgradnje imati karakter općeg dobra, radi ujednačene prakse mišljenje je dalo Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja RH. Prema njihovom tumačenju, gradnja takvih građevina kao što su stube i drugi pristupi do plaže, izgradnja sunčališta ili šetnice na pomorskom dobru prema odredbama Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, nemaju za posljedicu djelomično niti potpuno isključenje pomorskog dobra, već prema tom Zakonu, predstavljaju poslove redovnog upravljanja pomorskim dobrom koje je u djelokrugu jedinica lokalne samouprave. 

Slijedom navedenog, kao i imajući u vidu da se prema Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama koncesija ne daje za redovno upravljanje pomorskim dobrom, odredba članka 109. stavka 4. Zakona o gradnji ne odnosi se na dokazivanje pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole za građenje stuba i drugih pristupa do plaža te građenje sunčališta i šetnica na pomorskom dobru, već se smatra da u takvom slučaju pravni interes za izdavanje građevinske dozvole ima jedinica lokalne samouprave na čijem se području namjerava graditi uz suglasnost Ministarstva mora i infrastrukture iz koje je vidljivo da se u konkretnom slučaju radi o radovima koje obuhvaćaju poslovi redovnog upravljanja pomorskim dobrom, stav je Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja. 

U postupku izdavanja građevinske dozvole, prema Zakonu o gradnji, određeno je da investitor uz zahtjev za njeno izdavanje obvezno prilaže dokaz pravnog interesa za izdavanje iste. Što se smatra dokazom pravnog interesa, taksativno je propisano odredbom člana 109 Zakona o gradnji. U slučaju pomorskog dobra, dokazom pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole u pogledu nekretnine na kojoj stjecanje stvarnih prava nije moguće ili se prema posebnom zakonu pravo građenja stječe koncesijom, smatra se ugovor o koncesiji kojim se stječe pravo građenja. Dakle, pravni interes za izdavanje građevinske dozvole za građenje na pomorskom dobru investitor dokazuje ugovorom o koncesiji. 

Podsjećamo, sukladno Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama, posebnom upotrebom pomorskog dobra smatra se gradnja na pomorskom dobru građevina: 

• za potrebe vjerskih zajednica, 
• za obavljanje djelatnosti na području kulture, socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja,
• znanosti, informiranja, športa, zdravstva, humanitarnih djelatnosti i druge djelatnosti koja se ne obavlja radi stjecanja dobiti, 
• infrastrukturnih objekata (ceste, pruge, vodovodna, kanalizacijska, energetska, telefonska mreža i sl.), 
• za potrebe obrane, unutarnjih poslova, regulaciju rijeka i drugih sličnih infrastrukturnih objekata. 

Posebna upotreba pomorskog dobra razlikuje se od redovne jer se posebnom upotrebom pomorsko dobro djelomično ili potpuno isključuje iz opće upotrebe i daje na posebnu upotrebu, u opsegu i pod uvjetima koji se uređuju odlukom i ugovorom, sukladno Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama. Naime, redovno upravljanje pomorskim dobrom predstavlja brigu i zaštitu pomorskog dobra koje je općoj upotrebi, a nadležnost za redovno upravljanje ima jedinica lokalne samouprave na čijem području se nalazi pomorsko dobro i to sukladno usvojenom godišnjem planu. 

Objašnjenje Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja RH

Upravljanje pomorskim dobrom regulirano je Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama. O redovnom upravljanju pomorskim dobrom vodi brigu jedinica lokalne samouprave te u tom smislu donosi plan upravljanja pomorskim dobrom za razdoblje od 5 godina. 

Poslove nadzora koje na temelju  Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama obavlja upravno tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno čuvarska služba zakonom zaštićenog dijela prirode provode pomorski redari, ovlašteni službenici tog tijela, odnosno čuvari zaštićenog dijela prirode.

Pomorski redari odnosno čuvari zakonom zaštićenog dijela prirode imaju ovlasti obavljanja nadzora propisane Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama i odlukom o redu na pomorskom dobru.

Na temelju članka 156. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (NN, br. 83/23) pomorski redar provodi nadzor nad provedbom odluke o redu te je ovlašten: 

1. zatražiti i pregledati isprave (osobna iskaznica, putovnica, izvod iz sudskog registra i sl.) na temelju kojih može utvrditi identitet stranke ili zakonskog zastupnika stranke, kao i drugih osoba nazočnih prilikom nadzora,
   
   
2. uzimati izjave od odgovornih osoba radi pribavljanja dokaza o činjenicama koje se ne mogu izravno utvrditi, kao i od drugih osoba nazočnih prilikom nadzora,
   
   
3. zatražiti pisanim putem od stranke točne i potpune podatke i dokumentaciju potrebnu u nadzoru,
   
   
4. prikupljati dokaze i utvrđivati činjenično stanje na vizualni i drugi odgovarajući način (fotografiranjem, snimanjem kamerom, videozapisom i sl.)
   
   
5. obavljati i druge radnje u svrhu provedbe nadzora.

U provedbi nadzora nad provedbom odluke o redu na pomorskom dobru pomorski redar odnosno čuvar zaštićenog dijela prirode ima pravo i obvezu rješenjem ili na drugi propisani način narediti fizičkim i pravnim osobama mjere za održavanje reda propisane odlukom o redu na pomorskom dobru.

Optužni prijedlog za prekršaj propisan ovim Zakonom ili odlukom o redu na pomorskom dobru koji u nadzoru utvrdi pomorski redar podnosi upravno tijelo jedinice lokalne samouprave.

Upravni odjel za turizam, pomorstvo i promet Splitsko-dalmatinske županije uputio je dopis jedinicama lokalne samouprave na području županije s objašnjenjima propisa i potrebnoj dokumentaciji za postavljanje pontona, montažnih kioska i terasa (štekata) na pomorskom dobru.

Prema tumačenju Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, za postavljanje pontona na pomorskom dobru potrebno je ishoditi lokacijsku dozvolu, osim u slučaju kada se ponton odvezuje i uklanja nakon svake upotrebe.

Za postavljanje kioska do 15 m2 i jednostavnih podesta otvorenih terasa, što uključuje terase, sunčališta na pomorskom dobru, najveća dopuštena veličina može se postaviti sukladno Odluci o komunalnom redu, Planu upravljanja pomorskim dobrom, odnosno izdanim Rješenjem o koncesijskom odobrenju ili Ugovorom o koncesiji za gospodarsko korištenje pomorskog dobra s tim da svi dokumenti moraju biti kompatibilni. Sukladno Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, bez građevinske dozvole i glavnog projekta, u skladu s odlukom nadležnog tijela lokalne samouprave prema propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo, na javnoj površini se može graditi:

- kiosk i druga graševina gotove konstrukcije površine do 15 m2 u skladu s tipskim projektom za kojega je doneseno rješenje na temelju članka 77. Zakona o gradnji ili tehnička ocjena sukladno posebnom zakonu;

- komunalna oprema (kontejner za komunalni otpad, klupa, koš za otpatke, tenda, jednostavni podesti otvorenih terasa i sl.

Dopis Upravnog odjela za turizam i pomorstvo Splitsko-dalamtinske županije možete preuzeti ovdje.

Temeljem članka 70. Zakona o koncesijama, koncesija prestaje:

1. Ispunjenjem zakonskih uvjeta,
2. Raskidom ugovora o koncesiji zbog javnog interesa,
3. Jednostranim raskidom ugovora o koncesiji,
4. Pravomoćnošću sudske odluke kojom se ugovor o koncesiji utvrđuje ništetnim ili se poništava,
5. U slučajevima određenim ugovorom o koncesiji,
6. U slučajevima određenima posebnim zakonom.