Ljeti se kupamo u njemu, uživamo u delicijama koje nam nesebično daje i gledamo u njegovu pučinu razmišljajući o svemu što nas trenutno muči, duboko svjesni da ako staviš prst u more, povezan si s cijelim svijetom. Baš kao i mornari/pomorci koji se bore s njegovom nepredvidivom ćudi kako bi zaradili svoj kruh sa sedam kora. A znamo li kako je zapravo nastalo naše Jadransko more i koliko je alarmantna situacija s morskim organizmima uslijed brojnih zagađenja?
Jadransko je more dio Sredozemnoga mora, a nastajalo je u bogatoj i složenoj geološkoj prošlosti. Nastanak Sredozemnog mora započinje razlamanjem Pangee, najvećeg kontinenta u geološkoj prošlosti Zemlje i otvaranjem zapadnog dijela praoceana Tetisa. Slijedi sabijanje velikih tektonskih ploča i mreže manjih ploča između Afrike i Euroazije tj. kolizije kontinent/kontinent. Sredozemno more ostatak je većeg oceanskog bazena. Kod konvergencije dviju velikih kontinentalnih ploča (pomiču se jedna prema drugoj) nastaju tektonska gibanja, vulkani i potresi. Stvaraju se brazde, grebeni, otočni lukovi itd.
Jadransko more, otoci, ali i planinski lanci uz more nijemi su svjedoci burne prošlosti njegovoga nastajanja (npr. fosili školjaka na Velebitu). Današnju tektonsku aktivnost kolizije ploča (sudara) signaliziraju nam potresi. Sedimentni slojevi podignuti s morskoga dna prikazuju geološku prošlost. Jedan je od takvih primjera lokacija Libri (što u dalmatinskom govoru znači knjige) koja se nalazi na otoku Biševu i odlična je za geološko čitanje povijesti nastanka otoka.
Pelagijal - prirodno stanište srdele ugrožene mikroplastikom
Najveći volumen Jadranskog mora čini pelagijal, odnosno područje otvorenog mora koje vertikalno graniči s morskim dnom. Za razliku od morskog dna, u pelagijalu je manje različitih vrsta, a brojnost nekih od njih može biti velika. Ovaj stupac mora stanište je i srdele, „hraniteljice naroda“. Stoljećima je prehranjivala ribare i težake, a ujedno je hrana većim pelagičnim ribama, npr. tuni. Srdela je bogat izvor bjelančevina, omega-3 masnih kiselina, kalcija, vitamina D i B12 i zdraviji je izbor za konzumaciju od nekih drugih vrsta riba. Najvažnija je sirovina tvornicama u Republici Hrvatskoj. Ribarstvo, odnosno ulov, prerada i uzgoj ribe i drugih morskih organizama, veoma je važna gospodarska grana naše zemlje. S obzirom na to da je srdela iznimno komercijalno važna, kako u prošlosti tako i danas, potrebno je upozoriti na podatak znanstvenog istraživanja iz 2017. godine koje je po prvi put analizom uzorka jadranske srdele (uz neke druge gospodarski važne vrste riba koje žive pri morskom dnu) pokazalo da je u želudcu uzorka srdele prisutan plastični materijal veličine između 0,3 i 5 mm. Drugim riječima, u želucima toga uzorka srdela pronađena je mikroplastika! Premda se srdela hrani planktonom, zabunom guta i čestice mikroplastike!
Zbunjene kornjače - umjesto meduza, gutaju plastične vrećice!
U današnje vrijeme često vidite fotografije spašavanja kornjača. Umjesto meduza, njihove prirodne hrane, kornjače zabunom gutaju plastične vrećice. Učestali su medijski foto i video materijali o plutajućem plastičnom otpadu i njegovom naplavljivanju na obalu. Iako se često stječe dojam da je problem s plastičnim otpadom još uvijek samo ružan vizualni prizor, ipak je on puno kompleksniji ekološki i zdravstveni problem. Plastika se raspada na mikroplastiku, a plastični predmeti prisutni su uz obalu, na dnu te u otvorenom moru. Mikroplastika ugrožava morski svijet posredno ili neposredno! Ona može apsorbirati teške metale, viruse i bakterije. U ljudski probavni sustav, među ostalim, može dospjeti konzumacijom ribe i drugih morskih organizama zagađenih mikroplastikom.
Bental (bentos) - stanište rakova, školjkaša, glavonožaca, spužvi…
Bental (bentos) je životni prostor morskoga dna, tj. životna zajednica biljnih i životinjskih organizama koji stalno žive na dnu ili u dnu ili povremeno dolaze na dno radi hranjenja, boravka, razmnožavanja i drugih životnih potreba. Ovoj životnoj zajednici pripada znatno veći broj biljnih i životinjskih vrsta u odnosu na životnu zajednicu otvorenog mora, odnosno pelagijala. Bental se proteže od najmanjih (uz obalu) do najvećih dubina Jadranskog mora (najveća dubina nalazi se u Južnojadranskoj kotlini i iznosi 1.233 metra). Organizmi mogu biti pričvršćeni za morsko dno (sjedilački ili sesilni bentos) ili pokretni koji se gibaju po dnu (vagilni bentos).
Bentos je iznimno važan u tradiciji hrvatskog ribarstva jer je izvor različitih vrsta riba, rakova, školjkaša i glavonožaca važnih u našoj prehrani. Osim toga jako je živopisan i bogat vrstama. Atraktivan je svakom roniocu koji uživa u promatranju oblika i boja. Svakako, uz ribe treba izdvojiti i druge organizme u kojima možete uživati, kao što su brojne vrste spužvi, bodljikaša, žarnjaka, plošnjaka, vrpčara, oblenjaka, stražnjoškržnjaka, kolutićavaca, mnogočetinaša, plaštenjaka, zelenih, crvenih i smeđih alga, morskih cvjetnica (kritosjemenjača) itd. Svi oni zajedno čine bogatu riznicu bentala.
Mikroplastika ugrožava i dubokomorske organizme
Kako se s dubinom smanjuje intenzitet svjetla potrebnog biljkama za fotosintezu, tako s dubinom opada i broj biljnih vrsta. Živi svijet vezan uz morsko dno prisutan je i kod najvećih dubina Jadranskog mora, međutim, prilagođen je sasvim drugačijim okolišnim uvjetima: potpunom mraku, velikom tlaku i manjoj količini hrane. Dubokomorske ribe gospodarski nam nisu značajne, što ne znači da i druge dubokomorske organizme ne trebamo čuvati! Mislite li da na tim dubinama nema neke vrste zagađenja?! Primjera radi, znanstvenici su u dubinama Južnojadranske kotline pronašli plastični otpad! Mnogi ljudi još uvijek misle da su more i oceani “kante bez dna“. I na najvećoj svjetskoj dubini (Marjanska brazda u Tihom oceanu, preko 11 km) pronađen je plastični otpad! Znate li kako nastaje mikroplastika i tko je sve ugrožen njezinom konzumacijom? Zbog nas se morski svijet mora nositi sa sve brojnim zagađenjima! Ne zaboravite da je morski sediment svojevrsni „spremnik“ u kojem se akumuliraju tvari koje su štetne za morske životinje, a posljedično, prehranom, i za ljude. Nakon ponovnog otpuštanja štetnih tvari iz sedimenta u vodeni stupac, slijedi njihov ulazak u morske organizme.
Litoral - obalno područje bogato otpornim biljnim i životinjskim svijetom
Litoral se naziva obalnim sustavom mora. Dijeli se na četiri stepenice koje su obilježene bogatstvom biljnog i životinjskog svijeta. Zbog prisustva algi litoral se naziva i fital. Njegova najniža, najdublja, četvrta stepenica (cirkalitoral) određena je rastom scijafilnih (sjenoljubnih) algi, treća je određena rastom fotofilnih (svjetloljubnih) algi i morskih cvjetnica (infralitoral), a druga je zona plime i oseke (mediolitoral). Najviša, prva stepenica zona je prskanja mora (supralitoral). Upravo su u litoralu izražene temperaturne promjene mora. Uz zapljuskivanje obale valovima, gibanje mora izraženo je i kroz ostale stepenice litorala. Morski su se organizmi prilagodili povremenim razornim djelovanjima njegovih sila. Neke alge otporne su na trganje, drugi organizmi imaju čvrstu vanjsku građu itd.
Uslijed gibanja mora u ovom području dolazi do erozije i sedimentacije. Područje je pogodno za razvoj jedinstvenih vrsta organizama. Variranje većine faktora mora (salinitet, temperatura…) u ovome je području najveće. Na morskom dnu litorala žive organizmi koji su čvrsto vezani za podlogu (npr. spužve, koralji) te nepričvršćeni, slabo pomični organizmi (bodljikaši, puževi…). U njemu su i organizmi koji se aktivno kreću (ribe, rakovi, glavonošci itd.). Naš prvi doticaj s morem upravo je u obalnom području. U njemu se kupamo i lovimo, od njega krećemo na morska putovanja. Njegovi idilični prizori mamac su brojnim turistima i posjetiteljima naše obale. „Okupacija“ mora donosi državi velika financijska sredstva, a ugostiteljske, uslužne i mnoge druge djelatnosti u ljetnim mjesecima „procvjetaju“.
Cvjetanje mora donosi štete turizmu i ribarstvu
Za razliku od „financijskog cvata“, cvjetanje mora javlja se pri određenim vremenskim, fizikalnim i kemijskim uvjetima. Premda je cvjetanje mora prirodna pojava, brine nas što se posljednjih godina češće i intenzivnije pojavljuje. Događa se diljem obale (u cijelom stupcu litorala) te u osvijetljenom dijelu otvorenog mora (u slučaju bakteriološki čistoga mora bezopasno je za kupače i ljudsko zdravlje). Kod cvjetanja mora turizam i ribarstvo trpe štetu.
Premda svi uzorci i mehanizam cvjetanja mora još nisu sasvim razjašnjeni, poznato je da je među glavnim uzrocima dotok hranjivih soli u more, prvenstveno rijekama s poljoprivrednih područja, otpadnim vodama i različitim drugim aktivnostima. Dotokom s kopna, oborinama te dizanjem vode iz morskih dubina javlja se višak hranjivih soli dušika i fosfora. Hranjive soli služe kao hrana fitoplanktonu. Upravo zbog obilja hrane nastupa nagli rast fitoplanktona, jednostaničnih algi koje lebde u moru. Za mirnoga vremena i oslabljene cirkulacije, uz porast temperature stvaraju se sluzave nakupine namnoženih organizama, uglavnom na njegovoj površini. Nošene strujama i vjetrom, sluzave nakupine često kontaminiraju plaže, a nisu lijep prizor ni za kupače, ronioce i goste nautičkoga turizma. Ponekad kod intenzivnog cvjetanja mora hrvatski ribari znaju obustaviti ribolov. Sluz može potpuno zatvoriti mrežu i onemogućiti normalan ribolov. Zbog nje je znatno otežano i samo dizanje mreže. Kada namnoženi organizmi iscrpe hranjive soli, masovno ugibaju i padaju na dno. Uz potrošnju kisika razgrađuju ih aerobne bakterije. U slučajevima kada se koncentracija kisika smanji ispod vrijednosti neophodne za život pridnenih morskih organizama, tada nastaje šteta i u ribarstvu. Organizmi ugibaju. Premda je cvjetanje mora uobičajena pojava, na njega djeluju i klimatske promjene. Učestalost je sada veća, a intenzitet pokazuje da je raširenije i dugotrajnije. A tko je u današnje vrijeme odgovoran za unos veće količine hranjivih soli kroz otpadne vode i rijeke?! Tko je djelomično odgovoran za klimatske promjene?! Čovjek!
Autorica: Marijana De Marchi. prof. ribarsko-nautičke skupine predmeta i mentorica eko grupe Zdravo more, Pomorska škola Split
Foto: prof. Marijana De Marchi i članovi eko grupe Zdravo more Pomorske škole Split