Na Pomorskom fakultetu u Splitu započeo je događaj SD Tema tjedna s panel raspravom na temu “Perspektive razvoja terminala na lukobranu u bazenu Gradske luke Split” u organizaciji Slobodne Dalmacije i u suradnji s Lučkom upravom Split.

Dekan Pomorskog fakulteta Pero Vidan pozdravio je okupljene sudionike kojih je ograničeni broj s zbog epidemioloških mjera. Skupu prisustvuje i splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara.

- Htio bih naglasiti značaj kruzing turizma u svijetu, kao i ekološki pristup toj vrsti turizma. Tu je Lučka uprava dosta napravila – istaknuo je dekan Vidan.

U panel raspravi sudjeluju doc. dr. sc. Vice Mihanović, direktor Lučke uprave Split, prof. dr. sc. Ivica Pervan s Ekonomskog fakulteta u Splitu, arhitekt Ante Neno Barada i doc. dr. sc. Luka Vukić s Pomorskog fakulteta u Splitu.

Moderator Saša Ljubičić, zamjenik glavnog urednika Slobodne Dalmacije kazao je uvodno kako je zgrada Dalmacijavina u Splitu izgrađena 1959. godine u jugoistočnom dijelu gradske luke prema projektu arhiteka Stanka Fabrisa, u koautorstvu s Dinkom Vesanovićem u prvoj fazi izgradnje.

- Iako ima trajnu zaštitu i zavedena je u Registru kuturnih dobara RH kao pojedinačno nepokretno kulturno dobro, činjenica je da već desetljećima propada i kao takva ugrožava sigurnost građana i narušava ugled splitske luke, koja je prema broju putnika, najveća na našoj strani Jadrana – kazao je uvodno Ljubičić.

Dodao je kako se ustrajnim naporima odgovornih u Lučkoj upravi Split, napuštena zgrada Dalmacijavina planira pretvoriti u moderni putnički terminal s brojnim sadržajima.

O tome što se sve poduzelo i koji su sve izazovi pred Lučkom upravom do konačne realizacije ovog važnog projekta, kroz panel raspravu pokušat će se dati odgovori.

Što je sve predviđeno “Projektom koncesioniranja prostora na dijelu lučkih područja na lukobranu gradske luke”, koji je po nalogu Lučke uprave izradilo Sveučilište u Splitu, prezentirali su prof. dr. sc. Ivica Pervan, doc. dr. sc. Luka Vukić i Ante Neno Barada.

Kako je istaknuo prof. Pervan u izradi studije vodili su se time da se nađe najbolji alternativni sadržaj koji ne smije umanjiti vrijednost prostora, kao i time da odabrani sadržaji moraju osigurati financijsku održivost poslovanja.

Proučili su i neke primjere dobre prakse revitalizacije lučkih područja, poput luka Port Vell u Barceloni i Liverpool Waterfront, gdje su stari dijelovi obale, uz industrijsko naslijeđe, dobro uklopljeni u suvremeni život gradova.

- Razmatrali smo mogućnosti stanogradnje, trgovine, hotela, kruzera, ribarske luke i pretovara robe, a tih šest alternativnih rješenja ocjenjivali smo prema 15 kriterija u četiri skupine utjecaja na prostor, i to u odnosu na otvorenost, prometno zagušenje, uklopljenost u krajolik i ritam – kazao je prof. Pervan dodajući kako su pomoću metode “Promethee” za višekriterijalnu analizu parametara došli do zaključka da bi na prvom mjestu trebali biti kruzeri i trajekti, na drugom trgovina i hrana, zatim hoteli i konačno kao četvrto dodali sve ono popratno što ide uz te djelatnosti.

- Koncesija će krenuti s pretpostavkama da se može realizirati ono što je dozvoljeno temeljem sadašnjeg GUP-a, a po promjeni GUP-a će vidjeti što je moguće dodati u nekoj narednoj fazi – kazao je arhitekt Barada.

Pojasnio je kako je na ovom prostoru je predviđena zgrada terminala sa svim tehničkim sadržajima za prihvat i propust putnika, tu je i dodatni sadržaj terminala koji je zamišljen kao trgovačko - ugostiteljski dio. Nadalje moguće je razviti hotel koji bi bio u sklopu potreba terminala.

- Poziciju br. 4 definira postojeća zgrada Dalmacijavina gdje smo kao polaznu točku uzeli zaključak konzervatorske studije koji preporuča da se zgrada vrati u izvorno stanje. Zadnja pozicija je točka koja se veže na promet i koja rješava pitanje parkinga – pojasnio je arhitekt Barada.

Kako je kazao prof. Pervan, zgradu međunarodnog putničkog terminala gradila bi Lučka uprava uz financiranje iz EU fondova, a ostala četiri cjeline budući koncesionar. Što se tiče malog shopping centra očekuje se da bi koncesionar to ustupio potkoncesioniraima.

Hotel površine 7800 metara četvornih daje se pod franšizno upravljanje hotelskom lancu, u zgradi Dalmacijavina bila bi polivalentna dvorana, SPA i fitness. Parking bi bio na površini 11.250 metara četvornih.

Koncesija bi bila na 40 godina, a ukupna vrijednost investicije bila bi 411 milijuna kuna. U tom razdoblju koncesijske naknade Lučkoj uopravi Split donijele bi 285,6 milijuna kuna, a procjenjuje se i da bi projekt koncesioniranja kreirao i 170 novih radnih mjesta.

Izvor: Slobodna Dalmacija