PALAGRUŽA – Upravni odjel za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije (SDŽ), zatražit će od Ministarstva pravosuđa i uprave, obrazloženje zašto su u zemljišnim knjigama Lastova još uvijek netočno upisane nekretnine otočja Palagruža koje su već zavedene u Katastarskoj općini Komiža na Visu. Na ovaj potez, u SDŽ su se odlučili nakon teksta objavljenog 14. studenog 2020. godine na portalu Morski.hr u kojem se navodi kako su sve nekretnine otočja Palagruža, istodobno zavedene u dvije katastarske općine i to: K.O. Lastovo i K.O. Komiža.

Obrazlažući svoj zahtjev, iz UO za turizam i pomorstvo SDŽ navode sljedeće činjenice i njihove zakonske okvire:

• Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (N.N. broj 90/92) utvrđeno je između ostalih i  područje Splitsko-dalmatinske županije, iz kojeg nedvojbeno proizlazi da je naselje Palagruža kao sastavni dio tadašnje Općine Komiža u sastavu Splitsko dalmatinske županije.
• Zakonom o područjima županija gradova i općina u Republici Hrvatskoj (N.N. broj 10/97) utvrđeno je područje Splitsko-dalmatinske županije prema kojem je naselje Palagruža kao sastavni dio Grada Komiža u sastavu Splitsko dalmatinske županije.
• Zakonom  o područjima županija, gradova i općina u RH (NN 86/06,125/06…110/15) utvrđeno je područno ustrojstvo RH te su istim određena područja županija, gradova i općina u RH, njihovi nazivi i sjedišta, način utvrđivanja i promjene granica općina i gradova, postupak koji prethodi promjeni područnog ustrojstva i druga pitanja od značaja za područno ustrojstvo jedinica lokalne samouprave ,odnosno jedinica područne (regionalne) samouprave. Navedenim Zakonom nedvojbeno je utvrđeno da je naselje Palagruža kao sastavni dio Grada Komiža u sastavu Splitsko-dalmatinske županije
• Prema odredbi čl.136. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (N.N. broj 112/2018) Državna geodetska uprava nadležna je za uspostavu i vođenje registra prostornih jedinica.
• U registru prostornih jedinica vode se podaci o slijedećim prostornim  jedinicama: državi , županiji, Gradu Zagrebu, gradu, općini, naselju, dostavnom području poštanskog ureda, jedinici mjesne samouprave, zaštićenim područjima, katastarskoj općini, statističkom krugu, popisnome krugu, ulici i trgu, zgradi i pripadajućim kućnim brojevima te o drugim prostornim jedinicama za koje je to određeno posebnim propisima.
• Prema službenom dokumentu Državne geodetske uprave – Registru prostornih jedinica, naselje Palagruža kao sastavni dio Grada Komiže  je nedvojbeno sastavni dio Splitsko dalmatinske županije (u privitku grafički prikaz).
• Katastarski operat i katastarsko područje na moru su prostorne jedinice za koje se izrađuje katastarski operat.
• Prema službenim dokumentima Državne geodetske uprave katastarski operat za K.O. Komiža sadrži podatke o katastarskim česticama za naselje  Palagruža.
•  Podaci katastarskog operata za KO. Komiža, temelj su za vođenje zemljišne knjige, pa stoga službeno podaci za KO. Komiža, samim time i za Palgružu se vode pri Općinskom sudu Split.

U nastavku prenosimo članak s portala Morski.hr:

Arhipelag Palagruže zaveden je u dvije katastarske općine i to: k.o. Lastovo i k.o. Komiža. Nakon proučavanja teritorijalnih problema vezanih za ovo otočje Palagruža, dubrovački profesor i diplomirani matematičar Igor Legaz odlučio je javnosti ukazati na nevjerojatnu pravnu anomaliju. Podsjetimo, prof. Legaz je nedavno je pobudio interes javnosti zanimljivim člankom u kojem se detaljno bavi katastarskom podjelom i pripadnošću poluotoka Prevlake i otoka Lastavica (Mamula).

Arhipelag Palagruža se sastoji od ovih otoka, otočića i hridi: Palagruža Vela (Palagruž Veli) s impresivnom lanternom i razvalinama crkve Sv. Mihovila,  Palagruža Mala (Palagruž Mali), Pupak od Pulenta, Volići (tri škoja), Sika od Žala, Sika Baba, Sika Gaće, Oštro, Sika Stara Medvidina, Sika Križ, Pupak od Levanata, Tramuntana, Galijula, kao i hrid Olevonta pličine Pupak.

Do kraja Drugog svjetskog rata, arhipelag je pripadao Italiji, a Sporazumom o miru između Italije i Jugoslavije iz 1947. godine, Palagruža je ušla u sastav Jugoslavije (općina Lastovo) prvenstveno na osnovi kriterija “bližeg kopna”, zato jer je udaljenost od talijanskog otoka Pianosa do otoka Palagruža Vela, za oko pola milje veća nego udaljenost od škoja Galijula do otoka Sušac.

Tim Sporazumom o miru između Italije i Jugoslavije iz 1947. godine, a koji se primjenjuje u pravnim odnosima između Italije i Hrvatske, Jugoslaviji su pripali dotadašnji talijanski otoci: Lastovo, Sušac, Glavat i Lastovnjaci.

Danas su, međutim, sve nekretnine otočja Palagruža, zavedene u dvije katastarske općine i to: k.o. Lastovo i k.o. Komiža.

Odjel za zemljišne knjige, kao i katastarski operat za k.o. Lastovo, nalazi se u Blatu, na Korčuli.

Odjel za zemljišne knjige za k.o. Komiža, nalazi se u Splitu, dok se katastarski operat za k.o. Komiža, nalazi u Visu.

Sve nekretnine otočja Palagruža se vode dvostruko, pod različitim katastarskim brojevima, u različitim katastarskim općinama, u različitim odjelima za zemljišne knjige i u različitim katastarskim operatima.

Tako na primjer, lanterna na Palagruži Veloj, istovremeno je označena kao č.zgr. 971 k.o. Lastovo [prilog 2] i kao č.zgr. 1114/2 k.o. Komiža.

Važeći izvadak iz zemljišne knjige za tu lanternu, izdaju dva različita zemljišnika (Blato i Split), a važeći katastarski plan te važeći posjedovni list, izdaju dva različita katastarska operata (Blato i Vis).

Takva pravna anomalija neodrživa u pravnom poretku Republike Hrvatske, zato jer je vlasničko pravo zajamčeno Ustavom, a to u slučaju nekretnina arhipelaga Palagruža nije slučaj, zbog dvostrukih važećih intavulacija.

Župan Dubrovačko-Neretvanske županije  Nikola Dobroslavić, mislio je da će navedenu pravnu anomaliju riješiti izmjenom granica između županija, ali čak i da je u tome uspio, ne bi se tako riješio problem dvostrukih zemljišnoknjižnih upisa i duplih katastarskih evidencija za jedno te iste nekretnine.

Sadašnji načelnik Općine Lastovo Leo Katić je, prije desetak dana, od mene zatražio pomoć u ideji kako da se opisani problem pravno riješi i ja sam ga detaljno instruirao što Općina Lastovo treba poduzeti, kako bi se poništio upis nekretnina otočja Palagruža, u zemljišnim knjigama za k.o. Komiža i u katastarskom operatu za k.o. Komiža.

Zanimljivost je da najjužnija hrvatska katastarska čestica, u k.o. Lastovo ima oznaku č.zem. 13259, dok u k.o. Komiža ima oznaku č.zem. 7703, a riječ je o škoju Galijula.

Posebna je zanimljivost da se jugoistočno od škoja Galijila, u sklopu pličine Pupak, nalazi hrid Olevonta, koja “izviri” iznad morske površine kada je “jaka” oseka, ali ta hrid nema status kopna (u katastarskom smislu).

Igor Legaz

Izvor: Morski.hr