Pomorsko dobro čine more i pripadajući obalni pojas uz more koji imaju status općeg dobra te je na uporabi svima sukladno njegovoj prirodi i namjeni. Na pomorskom dobru zabranjeno je stjecanje prava vlasništva i drugih stvarnih prava, kao i pravni promet nekretninama (ovo se odnosi na zemljišta i nekretnine – oni zajedno čine pomorsko dobro).

Prema Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/03, 141/06, 38/09, 123/11 i 56/16), pomorsko dobro definirano je kao opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku pod njenom osobitom zaštitom, a upotrebljava se ili koristi pod uvjetima i na način propisan zakonom, a čine ga unutarnje morske vode i teritorijalno more, njihovo dno i podzemlje, te dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen općoj upotrebi ili je proglašen takvim, kao i sve što je tim dijelom kopna trajno spojeno na površini ili ispod nje (morska obala, luke, nasipi, sprudovi, hridi, grebeni, plaže, ušća rijeka koje se izlijevaju u more, kanali spojeni s morem, a u moru i morskom podzemlju živa i neživa prirodna bogatstva).

Podmorska i morska komponenta u potpunosti pripadaju pomorskom dobru, dok je na kopnu potrebno odrediti granicu pomorskog dobra. Morska obala zakonski je definirana kao dio pomorskog dobra koje se proteže od crte srednjih viših visokih voda mora i obuhvaća pojas kopna koji je ograničen crtom do koje dopiru valovi za vrijeme najvećeg nevremena kao i onaj dio kopna koji prema svojoj prirodi ili namjeni služi korištenju mora za pomorski i morski ribolov, te za druge svrhe koje su u vezi s korištenjem mora, a koji je širok najmanje šest metara od crte koja je vodoravno udaljena od crte srednjih viših visokih voda.

Gospodarsko korištenje pomorskog dobra predstavlja obavljanje gospodarskih djelatnosti sa ili bez korištenja postojećih građevina i drugih objekata na pomorskom dobru te sa ili bez gradnje novih građevina i drugih objekata na pomorskom dobru. Pravo na gospodarsko korištenje dodjeljuje se koncesijama fizičkim i pravnim osobama (na linku pročitajte više o koncesijama). Za djelatnosti čije obavljanje na pomorskom dobru ne isključuje niti ograničava njegovu opću upotrebu dodjeljuju se koncesijska odobrenja. (Na linku pročitajte više o koncesijskim odobrenjima).
Pomorskim dobrom upravlja, vodi brigu o zaštiti i odgovara Republika Hrvatska neposredno ili putem jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno jedinica lokalne samouprave.

Nekretnina je pomorsko dobro ako:
• leži odmah uz more, odnosno zemljišna čestica završava na crti obale, što znači da minimalno pojas od 6,00 m pripada pomorskom dobru
• leži uz prvu usku obalnu česticu, pa je pretpostavka da je dio nekretnine uz tu česticu pomorsko dobro
• ima kulturu koja ukazuje na pomorsko dobro: morska obala, obala, plaža, kupalište i sl.
• ima izgled koji ukazuje na pomorsko dobro – morska obala, plaža, riva, kupalište i sl.
• dopiru valovi kod najvećeg nevremena
• je nastala nasipavanjem
• je proširena nasipavanjem u more, onda je nesporno pomorsko dobro nasip i 6,00 m od crte nasipa u dubinu kopna
• ima neuobičajeni izgled obalne čestice kao uske obloge uz more
• leži iza nasipa u moru pa je minimalno 6,00 m pomorsko dobro.

Pomorsko dobro jest opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, ima njezinu osobitu zaštitu, a upotrebljava se pod uvjetima i na način propisan zakonom. Pravna materija pomorskog dobra uređena je Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama (2016.).

Zakon na cjelovit način obuhvaća područje pomorskog dobra i morskih luka na način da uređujući pravni status pomorskog dobra, ujedno utvrđuje njegove granice te upravljanje i zaštitu.

Radi se o prostoru na kojem je zabranjeno stjecanje prava vlasništva i drugih stvarnih prava i koji je u posebnom, strogom pravnom režimu. To praktično znači da se građevine i drugi objekti na pomorskom dobru, povezani s njim, smatraju pripadnošću pomorskog dobra te da je njima zabranjen pravni promet. Posjed pomorskog dobra dopušten je isključivo na temelju koncesije, a takav posjed uživa i posjedovnu zaštitu jer je pomorsko dobro u općoj upotrebi.

Koncesija na pomorskom dobru može se izdati tek nakon što je granica pomorskog dobra utvrđena i provedena u zemljišnim knjigama. Jasno je naglašena obveza unošenja u katastar podataka o granici pomorskog dobra, česticama pomorskog dobra i objektima na njima. 

Granice pomorskog dobra prema odredbama predmetnog Zakona utvrđuje Povjerenstvo za granice Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, a na prijedlog Županijskog povjerenstva za granice. Upravni postupak utvrđivanja granica pomorskog dobra pokreće se na prijedlog županijskog povjerenstva.

Detaljnije norme o postupku, kriterijima utvrđivanja granice pomorskog dobra i sastavu Županijskog povjerenstva za granice propisuje Uredba o postupku. Povjerenstvo izrađuje prijedlog granice pomorskog dobra na temelju Godišnjeg plana upravljanja pomorskim dobrom ili, iznimno, na temelju zahtjeva ako područje na koje se zahtjev odnosi nije predviđeno u Godišnjem planu upravljanja pomorskim dobrom.

Kad Povjerenstvo zaprimi zahtjev za utvrđivanje granice pomorskog dobra, dužno je u roku od osam dana provjeriti potpunost zahtjeva. Zahtjev i pripadajuću dokumentaciju Povjerenstvo je dužno dostaviti Županijskom državnom odvjetništvu, kao zakonskom zastupniku Republike Hrvatske, koja ima status stranke u postupku. Prijedlog za upis pomorskog dobra podnosi Državno odvjetništvo nakon što mu nadležno ministarstvo dostavi rješenje o određivanju granice pomorskog dobra.

Slijedi utvrđivanje granica pomorskog dobra i to rješenjem u upravnom postupku koje donosi povjerenstvo ministarstva. Rješenje treba sadržavati, među ostalim, opis granice pomorskog dobra i popis zemljišnoknjižnih i katastarskih čestica koje se nalaze na pomorskom dobru koje se utvrđuje. Protiv predmetnog rješenja Povjerenstva ministarstva može se uložiti žalba, i to Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture.

Upis u zemljišne knjige može se provesti samo po nalogu koji je zemljišnoknjižni sud izdao u rješenju o upisu i nikako drukčije nego prema sadržaju tog naloga.

Republika Hrvatska redovno na temelju odluke o određivanju granice pomorskog dobra traži da se u zemljišnim knjigama za određene nekretnine učini vidljivim status pomorskog dobra, pozivajući se na zakonske odredbe Zemljišnoknjižnog poslovnika.

Što je koncesija?

Koncesija je pravo kojim se dio pomorskog dobra djelomično ili potpuno isključuje iz opće upotrebe i daje na posebnu upotrebu ili korištenje.

Korisnici koncesija na pomorskom dobru mogu biti fizičke i pravne osobe. Prihode od naknada za koncesije ravnomjerno dijele jedinica lokalne samouprave, županija i država.

Vrste koncesija na pomorskom dobru

• Koncesija za gospodarsko korištenje: plaže, luke posebne namjene kao što su marine, brodogradilišta, industrijske, ribarske, sportske, sidrišta,  ribogojilišta i uzgajališta školjaka, ostalo (istezališta, privezališta, špilje)
• Koncesija za posebnu upotrebu (komunalna infrastruktura: vodovod, kanalizacija, telefonija)

Tko izdaje koncesiju na pomorskom dobru?

Koncesije za gospodarsko korištenje pomorskog dobra te za korištenje i gradnju građevina odvažnosti za županiju daje Skupština Splitsko-dalmatinske županije na određeni rok do 20 godina, a prethodni postupak provodi Upravni odjel za turizam i pomorstvo.

Postupak dodjeljivanja koncesije

Postoje dvije vrste postupka dodjeljivanja koncesija za korištenje pomorskog dobra:

• postupak davanja koncesija javnim prikupljanjem ponuda (objava poziva u Elektroničkom oglasniku javne nabave – samo za gospodarske subjekte) i
• postupak davanja koncesija na zahtjev (za koncesije za posebnu upotrebu).

Nadležno tijelo za provođenje postupka dužno je u roku od 30 dana od zaprimanja pisma inicijative provjeriti sve relevantne činjenice vezane za traženu koncesiju i pripremiti dokumentaciju za javno prikupljanje ponuda i Županijsku skupštinu.

Zakonska regulativa i propisi prema važnosti primjene kod koncesija za pomorsko dobro

1. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama
2. Zakon o koncesijama,
3. Zakon o općem upravnom postupku
4. Zakon o javnoj nabavi
5. Uredba o postupku davanja koncesije na pomorskom d

• Sukladno presudi suda (kojeg)

Na koji vremenski period se izdaje koncesija?

Koncesija se uvijek dodjeljuje na rok do najviše 20 godina, a što odlukom o namjeri utvrđuje Županijska skupština na temelju nalaza i mišljenja stručnog tijela za ocjenu ponuda za koncesije.

Kako se određuje naknada za koncesiju?

Naknada za koncesiju za gospodarsko korištenje pomorskog dobra sastoji se od:

• stalnog i
• promjenjivog dijela.

Visina naknade se određuje polazeći od gospodarske opravdanosti, odnosno profitabilnosti gospodarskog korištenja pomorskog dobra. Ostali čimbenici koji utječu na visinu naknade su:

• procijenjeni stupnj ekološke ugroze,
• prijetnje zdravlju ljudi i
• zaštite interesa i sigurnosti RH.

Stručno tijelo radi analizu davanja koncesije.

Što regulira ugovor o koncesiji?

Po Zakonu o koncesijama, Ugovor o koncesiji sadržajno mora biti usklađen s odlukom o koncesiji i ne može se sklopiti prije isteka tzv. razdoblja mirovanja, koje iznosi 15 dana od dana dostave odluke o davanju koncesije.  Razdoblje mirovanja primjenjuje se i u slučaju zaprimanja samo jedne ponude.

Saznajte osnovne razlike između koncesija i koncesijskih odobrenja, tko ih izdaje, kome pripada prihod od naknada, te koji je postupak dodjele.

Koncesija na pomorskom dobru (odnosi se na izvan lučko područje luka otvaranih za javni promet kao što je, na primjer, gospodarsko korištenje plaža, ugostiteljskih plažnih objekata i sl.) može se dati nakon što je granica pomorskog dobra utvrđena i provedena u zemljišnim knjigama (Uredba o postupku utvrđivanja granice pomorskog dobra). Napomena: za marikulturu i za luku posebne namjene – luke nautičkog turizma – sidrišta (dalje u tekstu: sidrište) nije potrebno utvrditi granicu pomorskog dobra, ali potrebno je ishoditi lokacijsku dozvolu. Kada koncesija obuhvaća provedbu zahvata u prostoru na pomorskom dobru (npr. ponton, objekti površine iznad 12 m², izgradnja luke, sidrište i sl.), postupak za izdavanje lokacijske dozvole, odnosno postupak izrade i donošenja detaljnog plana uređenja pokreće, odnosno inicira tijelo nadležno za provedbu postupka koncesije. Napomena: u iznimnim slučajevima tijelo nadležno za provedbu postupka koncesije može odlukom ovlastiti podnositelja inicijative za koncesiju da, u ime i za račun davatelja, ishodi lokacijsku dozvolu (potrebno poslati zahtjev Upravnom odjelu za turizam i pomorstvo). Prije pokretanja postupka dobivanja koncesije potrebno je učiniti sljedeće:

1. U nadležnoj jedinici lokalne samouprave provjeriti:

• namjenu područja pomorskog dobra u prostornom planu
• može li se za tražene poslove dobiti koncesijsko odobrenje
• je li područje (kat. čestice) upisano kao pomorsko dobro u zemljišnim knjigama*

2. Podnijeti pismo inicijative za pokretanje postupka koncesije Upravnom odjelu za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije

Inicijativu/zahtjev za pokretanje postupka koncesije može dati svaka fizička osoba, vlasnik obrta ili pravna osoba* Davatelj koncesije za gospodarsko korištenje pomorskog dobra (Skupština Splitsko-dalmatinske županije) odlučuje o pokretanju postupka davanja koncesije donošenjem Odluke o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru (prva sjednica Skupštine). Koncesiju daje Skupština Splitsko-dalmatinske županije na rok do najviše 20 godina. Postupak dodjele koncesije na pomorskom dobru u pet faza

1. Zadovoljavanje uvjeta za obrte ili tvrtke

• registrirani su za obavljanje gospodarske djelatnosti za koju traže koncesiju;
• raspolažu odgovarajućim tehničkim, stručnim i organizacijskim sposobnostima za ostvarenje koncesije*;
• imaju jamstvo za ostvarenje plana i programa za ostvarenje koncesije*;
• do sada su podmirili sve obveze iz ranijih koncesija i
• do sada nije im oduzeta koncesija iz članka 30. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.

* Ispunjavanje uvjeta dokazuje se studijom gospodarske opravdanosti koja sadrži visinu ulaganja i način amortizacije. 

2. Provođenje prethodnog postupka

Nakon što Upravni odjel za turizam i pomorstvo zaprimi urednu inicijativu po službenoj dužnosti, zatražit će uvjete/suglasnosti/mišljenja:

• od općina/grada
• od Ministarstva zaštite okoliša i energetike
• od Ministarstva poljoprivrede (ako je primjenjivo)
• od Konzervatorskog odjela u Splitu
• od Lučke kapetanije u Splitu
• od Općinskoga državnog odvjetništva
• od Županijskoga državnog odvjetništva.

2. Početak postupka započinje davanjem odluke o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru, a koja sadrži:

• vrstu i opseg gospodarskog korištenja pomorskog dobra za koje se daje koncesija
• podatke što treba sadržavati studija gospodarske opravdanosti gospodarskog korištenja pomorskog dobra koje se daje u koncesiju
• početni iznos naknade za koncesiju
• rok na koji se daje koncesija
• rok trajanja javnog prikupljanja ponuda
• podatke o javnom otvaranju ponuda
• druge potrebne podatke kojim se dokazuje ispunjavanje uvjeta za dobivanje koncesije i
• izvod iz detaljnog plana uređenja prostora ili lokacijska dozvola.

3. Objava postupka na internetskim stranicama Splitsko-dalmatinske županije i Elektroničkog oglasnika javne nabave i Splitsko-dalmatinske županije:

• obavijesti o namjeri davanja koncesije
• dokumentacija za nadmetanje (minimalni sadržaj propisan Uredbom o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru) i
• traje minimalno 30 dana od dana objavljivanja.

4. Odabir najbolje ponude

• Otvaranje ponuda provodi Povjerenstvo koje imenuju Upravni odjel za turizam i pomorstvo i Stručno tijelo za ocjenu koncesija na pomorskom dobru.
• Otvaranju ponuda mogu prisustvovati odgovorne osobe ponuditelja ili njegovi opunomoćenici.
• Upravni odjel za turizam i pomorstvo dostavlja ponude i Zapisnik o otvaranju ponuda Stručnom tijelu za ocjenu koncesija na pomorskom dobru (imenuje ga Skupština Splitsko-dalmatinske županije iz redova stručnjaka za pomorstvo, financije, turizam i sl.).
• U skladu s Uredbom o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru Stručno tijelo za ocjenu koncesija na pomorskom dobru donosi nalaz i mišljenje o tome koja je od pristiglih ponuda najpovoljnija.
• Odluku o davanju koncesije donosi Skupština Splitsko-dalmatinske županije (druga sjednica Skupštine).

Napomena: s obzirom na zakonske rokove minimalno razdoblje koje treba proći od Odluke o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru do Odluke o odabiru iznosi tri mjeseca.

5. Odluka o davanju koncesije

Sve navedeno vrijedi i za davanje koncesije na pomorskom dobru (lučko područje) za luke posebne namjene (npr. luke nautičkog turizma, brodogradilišne, industrijske, ribarske, sportske luke i sl.) s time da je za luke potrebno prethodno utvrditi granicu lučkog područja (u skladu s granicama određenima dokumentima o prostornom planiranju jedinice lokalne samouprave, stoga je postupak brži) i provesti je u zemljišnim knjigama. Napomena: za sidrišta ne utvrđuje se granica lučkog područja, ali potrebno je ishodovati lokacijsku dozvolu.

Što koncesijsko odobrenje na pomorskom dobru?

Koncesijsko odobrenje je akt na temelju kojeg se fizičkim i pravnim osobama daje na korištenje pomorsko dobro za obavljanje djelatnosti koje ne isključuju opću upotrebu pomorskog dobra.

Tko daje koncesijsko odobrenje?

Vijeće za davanje koncesijskih odobrenja daje koncesijsko odobrenje za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru, koje ne isključuju niti ograničuju opću upotrebu pomorskog dobra.

Kome ide prihod od koncesijskih odobrenja?

Prihod od koncesijskih odobrenja ide u proračun jedinice lokalne samouprave.

Tko donosi  godišnji Plan upravljanja pomorskim dobrom na području Grada/Općine?

Grad/Općina donosi godišnji plan upravljanja pomorskim dobrom za svaku godinu i dostavlja ga na nadležnom tijelu samouprave u županiji najkasnije do 1. prosinca tekuće godine.

Tko izdaje potvrdu na Plan upravljanja?

UO za turizam i pomorstvo SDŽ  izdaje potvrdu na Plan ukoliko je isti usklađen sa županijskim godišnjim planom upravljanja pomorskim dobrom u pogledu plana koncesioniranja i  davanja koncesijskog odobrenja na pomorskom dobru.

POPIS DJELATNOSTI NA POMORSKOM DOBRU KOJE SE  MOGU OBAVLJATI NA PODRUČJU JLS:

• iznajmljivanje sredstava (brodica na motorni pogon, jedrilica i brodica na vesla, skuter, sredstvo za vuču – banana, tuba, guma, skije, padobran i sl., daska za jedrenje, sandolina, padalina, pribor i oprema za ronjenje i kupanje);
• ugostiteljstvo i trgovina (kiosk, prikolica, montažni objekt do 12 m², pripadajuća terasa objekta, štand – rukotvorine, igračke, suveniri i sl., ambulantna prodaja – škrinja, aparati za sladoled i sl.;
• komercijalno-rekreacijski sadržaji (jumping, aqua park, zabavni sadržaji, suncobrani, ležaljke, kulturne, komercijalne, zabavne i športske priredbe, snimanje komercijalnog programa, reklamiranje, slikanje, fotografiranje), štand za masažu i sl. djelatnosti;

Zakonska regulativa :

Uredba o postupku davanja koncesijskog odobrenja na pomorskom dobru („Narodne novine“ broj 36/04, 63/08, 133/13 i 63/14)

Postupak podnošenje Zahtjeva?

Koncesijsko odobrenje za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru Općine/Grada izdaje Vijeće za dodjelu koncesijskih odobrenja na temelju zahtjeva.

Podnositelj zahtjeva za davanje odobrenja može biti svaka pravna ili fizička osoba, vlasnik obrta registrirana za obavljanje djelatnosti za koju traži Odobrenje.      

Zahtjev za davanje Odobrenja podnosi se Vijeću na tiskanom obrascu, koji čini sastavni dio Uredba o postupku davanja koncesijskog odobrenja na pomorskom dobru („Narodne novine“ broj 36/04, 63/08, 133/13 i 63/14) kao Prilog 3.

                Podnositelj zahtjeva dužan je zahtjevu obavezno priložiti:

• Dokaz o registraciji djelatnosti za koju traži davanje koncesijskog odobrenja (izvod iz sudskog registra trgovačkog suda, obrtnicu, izvod iz registra udruga ili odobrenje nadležnog tijela za obavljanje djelatnosti).
• Dokaz o vlasništvu sredstava s kojima obavlja djelatnost na pomorskom dobru.
• Dokaz o pravnoj osnovi korištenja sredstva koja nisu u vlasništvu podnositelja zahtjeva.
• Dokaz o sposobnosti brodice/broda za plovidbu (samo u slučajevima kada se koncesijsko odobrenje traži za obavljanje brodicom/brodom).
• Presliku i skicu područja (mikrolokacije) s površinom na koju se odnosi zahtjev.
• Potvrdu upravnog odjela Općine/Grada i komunalnog poduzeća o nepostojanju dugovanja tražitelja koncesijskog odobrenja i navedenu potvrdu za sve povezane fizičke i pravne osobe sa tražiteljem koncesijskog odobrenja.
• Izjava kojom se daje suglasnost komunalnom redaru Općine/Grada za uklanjanje i odvoz na deponij svih predmeta i stvari bez provedenog upravnog postupka, ukoliko se nalaze izvan odobrene lokacije, koje se nalaze na lokaciji nakon isteka ili ukidanja koncesijskog odobrenja te ukoliko se na mikrolokaciji postavljaju predmeti i stvari koje nisu odobrene koncesijskim odobrenjem.
• Izjava ovjerena kod javnog bilježnika, u smislu ovršne isprave, kojom podnositelj zahtjeva daje suglasnost da se može provesti prisilna ovrha uklanjanja  naprava i opreme koju koristi za obavljanje djelatnosti,  odnosno vraćanja pomorskog dobra u prvobitno stanje, te  prisilna ovrha na svim njegovim računima i njegovoj cjelokupnoj  pokretnoj i nepokretnoj imovini, a radi naplate dospjelih, a neplaćenih naknada za davanje koncesijskog odobrenja ili eventualnih naknada štete, te eventualnih troškova ovrhe.

Koji je rok na koji se daje koncesijsko odobrenje?

Koncesijsko odobrenje daje se u pravilu na vremenski rok od 1 (jedne) kalendarske godine, a sve sukladno članku 8. Uredbe o postupku davanja koncesijskog odobrenja na pomorskom dobru („Narodne novine“ broj 36/04 i 63/08, 133/13 i 63/2014).

Postupak odlučivanja:

Nakon što je utvrđeno da pojedini zahtjev za dodjelu koncesijskog odobrenja sadrži sve potrebno, pristupa se odlučivanju o dodjeli koncesijskog odobrenja:

• Vijeće za izdavanje koncesijskih odobrenja razmatrat će prispjele zahtjeve za davanje koncesijskih odobrenja u koliko je podnositelj zahtjeva uredno podmirio svoje obaveze prema Općini/Gradu i prema tvrtkama u vlasništvu/suvlasništvu Općine/Grada, obveze iz prethodne godine vezano za postupak izdavanja koncesijskih odobrenja te ukoliko nije gospodarski koristio pomorsko dobro bez pravne osnove i /ili uzrokovao štetu na pomorskom dobru, ukoliko prethodno ne plati naknadu štete zbog stjecanja bez osnove, s tim da visina naknade štete ne može biti manja od naknade za koncesiju, koju bi bio dužan platiti ovlaštenik koncesije da pomorsko dobro koristi na temelju valjane pravne osnove (akti na temelju djelovanja nadležnih institucija – Carinska uprava, Lučka kapetanija, Građevinska inspekcija, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i sl.).
• Ukoliko za istu mikrolokaciju postoji više zahtjeva, prednost će imati ranije zaprimljeni zahtjev računajući od dana objave Plana u Službenom glasniku Općine/Grada za koji je ishođena potvrda nadležnog upravnog odjela.

Nakanada za koncesijsko odobrenje

Godišnji iznos naknade za davanje koncesijskog odobrenje korisnik je u obavezi uplatiti u cijelosti u korist općinskog/gradskog proračuna Općine /Grada  u roku od 15 (petnaest) dana od dana pravomoćnosti Rješenja o izdavanju koncesijskog odobrenja. 

Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću:

Općina/Grad je u obavezi provesti javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću u trajanju ne krećem od 30 (trideset) dana

[1] Prema potrebi, ovisno o atraktivnosti lokacije.