Upoznajte abecedu zaštite pomorskog dobra

Educiraj se

Naučite sve razlike između koncesija i dozvola na pomorskom dobru te što sve podrazumijeva devastacija pomorskog dobra.

O pomorskom dobru

1. ŠTO JE POMORSKO DOBRO?

Pomorsko dobro čine more i pripadajući obalni pojas uz more koji imaju status općeg dobra te je na uporabi svima sukladno njegovoj prirodi i namjeni. Na pomorskom dobru zabranjeno je stjecanje prava vlasništva i drugih stvarnih prava, kao i pravni promet nekretninama (ovo se odnosi na zemljišta i nekretnine – oni zajedno čine pomorsko dobro).

Prema Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 83/23), pomorsko dobro definirano je kao opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku pod njenom osobitom zaštitom, a upotrebljava se ili koristi pod uvjetima i na način propisan zakonom, a čine ga unutarnje morske vode i teritorijalno more, njihovo dno i podzemlje, te dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen općoj upotrebi ili je proglašen takvim, kao i sve što je tim dijelom kopna trajno spojeno na površini ili ispod nje (morska obala, luke, nasipi, sprudovi, hridi, grebeni, plaže, ušća rijeka koje se izlijevaju u more, kanali spojeni s morem, a u moru i morskom podzemlju živa i neživa prirodna bogatstva).

Podmorska i morska komponenta u potpunosti pripadaju pomorskom dobru, dok je na kopnu potrebno odrediti granicu pomorskog dobra. Morska obala zakonski je definirana kao dio pomorskog dobra koje se proteže od crte srednjih viših visokih voda mora i obuhvaća pojas kopna koji je ograničen crtom do koje dopiru valovi za vrijeme najvećeg nevremena kao i onaj dio kopna koji prema svojoj prirodi ili namjeni služi korištenju mora za pomorski i morski ribolov, te za druge svrhe koje su u vezi s korištenjem mora, a koji je širok najmanje šest metara od crte koja je vodoravno udaljena od crte srednjih viših visokih voda.

Gospodarsko korištenje pomorskog dobra predstavlja obavljanje gospodarskih djelatnosti sa ili bez korištenja postojećih građevina i drugih objekata na pomorskom dobru te sa ili bez gradnje novih građevina i drugih objekata na pomorskom dobru. Pravo na gospodarsko korištenje dodjeljuje se koncesijama fizičkim i pravnim osobama. Za djelatnosti čije obavljanje na pomorskom dobru ne isključuje niti ograničava njegovu opću upotrebu dodjeljuju se koncesijske dozvole. 
Pomorskim dobrom upravlja, vodi brigu o zaštiti i odgovara Republika Hrvatska neposredno ili putem jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno jedinica lokalne samouprave.

2. KAKO SE ODREĐUJE GRANICA POMORSKOG DOBRA?

Pomorsko dobro jest opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, ima njezinu osobitu zaštitu, a upotrebljava se pod uvjetima i na način propisan zakonom. Pravna materija pomorskog dobra uređena je Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 83/23).

Zakon na cjelovit način obuhvaća područje pomorskog dobra i morskih luka na način da uređujući pravni status pomorskog dobra, ujedno utvrđuje njegove granice te upravljanje i zaštitu.

Radi se o prostoru na kojem je zabranjeno stjecanje prava vlasništva i drugih stvarnih prava i koji je u posebnom, strogom pravnom režimu. To praktično znači da se građevine i drugi objekti na pomorskom dobru, povezani s njim, smatraju pripadnošću pomorskog dobra te da je njima zabranjen pravni promet. Posjed pomorskog dobra dopušten je isključivo na temelju koncesije, a takav posjed uživa i posjedovnu zaštitu jer je pomorsko dobro u općoj upotrebi.

Koncesija na pomorskom dobru može se izdati tek nakon što je granica pomorskog dobra utvrđena i provedena u zemljišnim knjigama. Jasno je naglašena obveza unošenja u katastar podataka o granici pomorskog dobra, česticama pomorskog dobra i objektima na njima. 

Granice pomorskog dobra prema odredbama predmetnog Zakona utvrđuje Povjerenstvo za granice Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, a na prijedlog Županijskog povjerenstva za granice. Upravni postupak utvrđivanja granica pomorskog dobra pokreće se na prijedlog županijskog povjerenstva.

Detaljnije norme o postupku, kriterijima utvrđivanja granice pomorskog dobra i sastavu Županijskog povjerenstva za granice propisuje Uredba o postupku. Povjerenstvo izrađuje prijedlog granice pomorskog dobra na temelju Godišnjeg plana upravljanja pomorskim dobrom ili, iznimno, na temelju zahtjeva ako područje na koje se zahtjev odnosi nije predviđeno u Godišnjem planu upravljanja pomorskim dobrom.

Kad Povjerenstvo zaprimi zahtjev za utvrđivanje granice pomorskog dobra, dužno je u roku od osam dana provjeriti potpunost zahtjeva. Zahtjev i pripadajuću dokumentaciju Povjerenstvo je dužno dostaviti Županijskom državnom odvjetništvu, kao zakonskom zastupniku Republike Hrvatske, koja ima status stranke u postupku. Prijedlog za upis pomorskog dobra podnosi Državno odvjetništvo nakon što mu nadležno ministarstvo dostavi rješenje o određivanju granice pomorskog dobra.

Slijedi utvrđivanje granica pomorskog dobra i to rješenjem u upravnom postupku koje donosi povjerenstvo ministarstva. Rješenje treba sadržavati, među ostalim, opis granice pomorskog dobra i popis zemljišnoknjižnih i katastarskih čestica koje se nalaze na pomorskom dobru koje se utvrđuje. Protiv predmetnog rješenja Povjerenstva ministarstva može se uložiti žalba, i to Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture.

Upis u zemljišne knjige može se provesti samo po nalogu koji je zemljišnoknjižni sud izdao u rješenju o upisu i nikako drukčije nego prema sadržaju tog naloga.

Republika Hrvatska redovno na temelju odluke o određivanju granice pomorskog dobra traži da se u zemljišnim knjigama za određene nekretnine učini vidljivim status pomorskog dobra, pozivajući se na zakonske odredbe Zemljišnoknjižnog poslovnika.

3. NAJČEŠĆI PRIMJERI DEVASTACIJE NA POMORSKOM DOBRU?

  • Neovlašteno nasipanje plaže,
  • Ilegalno odlaganje građevinskog materijala i otpada,
  • Korištenje pomorskog dobra bez pravne osnove,
  • Onečišćenje pomorskog dobra i mora,
  • Neovlašteni radovi na pomorskom dobru.

4. ŠTO JE KONCESIJA?

Što je koncesija?

Koncesija na pomorskom dobru je pravo gospodarskog korištenja pomorskog dobra koje se stječe ugovorom o koncesiji. Koncesija na pomorskom dobru jest koncesija za gospodarsko korištenje općeg dobra.

Koncesija na pomorskom dobru je vremenski ograničeno pravo gospodarskog korištenja pomorskog dobra, sa ili bez prava na gradnju.

Korisnici koncesija na pomorskom dobru mogu biti fizičke i pravne osobe. Prihode od naknada za koncesije ravnomjerno dijele jedinica lokalne samouprave, županija i država.

Vrste koncesija na pomorskom dobru:

  • Koncesija za gospodarsko korištenje: plaže, luke posebne namjene kao što su marine, brodogradilišta, industrijske, ribarske, sportske, sidrišta, ribogojilišta i uzgajališta školjaka, ostalo (istezališta, privezališta, špilje)

  • Koncesija za posebnu upotrebu (komunalna infrastruktura: vodovod, kanalizacija, telefonija)

  • Koncesija na zahtjev (za gospodarsko korištenje dijela pomorskog dobra ako je isto potrebno za provedbu već ishođene koncesije prema posebnom propisu, za obavljanje gospodarske aktivnosti, na javnoj uređenoj morskoj plaži iz članka 76. stavka 2. podstavka 2. Zakona koja se ne smije ograditi, ne smije se naplaćivati ulaz niti se može isključiti iz opće upotrebe, koju obavlja hotel, kamp ili turističko naselje minimalne kategorizacije četiri zvjezdice ili više, a koji su izgrađeni izvan pomorskog dobra i s kojim je uređena morska plaža infrastrukturno povezana te gdje je izvršeno ulaganje u infrastrukturu od strane hotela, kampa ili turističkog naselja s kojim je u neposrednoj vezi,  za tradicijsko brodogradilište, za sportsku luku u sustavu vrhunskog sporta, itd..).

 

Tko izdaje koncesiju na pomorskom dobru?

Koncesije za gospodarsko korištenje pomorskog dobra te za korištenje i gradnju građevina odvažnosti za županiju daje Skupština Splitsko-dalmatinske županije na određeni rok do 20 godina, a prethodni postupak provodi Upravni odjel za turizam, pomorstvo i promet.

Postupak dodjeljivanja koncesije

Postoje tri vrste postupka dodjeljivanja koncesija za korištenje pomorskog dobra:

  1. postupak davanja koncesija javnim prikupljanjem ponuda (objava poziva u Elektroničkom oglasniku javne nabave – samo za gospodarske subjekte),
  2. postupak davanja koncesija za posebnu upotrebu (čl. 45. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama).
  3. postupak davanja koncesija na zahtjev (čl.63. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama)

Zakonska regulativa i propisi prema važnosti primjene kod koncesija za pomorsko dobro:

  • Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama,
  • Zakon o koncesijama,
  • Zakon o općem upravnom postupku,
  • Zakon o javnoj nabavi,
  • Uredba o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru.


Na koji vremenski period se izdaje koncesija?

Koncesija se uvijek dodjeljuje na rok do najviše 20 godina, a što odlukom o namjeri utvrđuje Županijska skupština na temelju nalaza i mišljenja stručnog tijela za ocjenu ponuda za koncesije.

Kako se određuje naknada za koncesiju?

Naknada za koncesiju za gospodarsko korištenje pomorskog dobra sastoji se od stalnog i promjenjivog dijela.
Visina naknade se određuje polazeći od gospodarske opravdanosti, odnosno profitabilnosti gospodarskog korištenja pomorskog dobra. Ostali čimbenici koji utječu na visinu naknade su:

  • procijenjeni stupanj ekološke ugroze,
  • prijetnje zdravlju ljudi i
  • zaštite interesa i sigurnosti RH.
  • Stručno tijelo radi analizu davanja koncesije.


Što regulira ugovor o koncesiji?

Po Zakonu o koncesijama, Ugovor o koncesiji sadržajno mora biti usklađen s odlukom o koncesiji i ne može se sklopiti prije isteka tzv. razdoblja mirovanja, koje iznosi 15 dana od dana dostave odluke o davanju koncesije. Razdoblje mirovanja primjenjuje se i u slučaju zaprimanja samo jedne ponude.

5. KOJE SU RAZLIKE IZMEĐU KONCESIJE I DOZVOLE NA POMORSKOM DOBRU?

5. KOJE SU RAZLIKE IZMEĐU KONCESIJE I DOZVOLE NA POMORSKOM DOBRU?

Koncesija na pomorskom dobru je pravo gospodarskog korištenja pomorskog dobra koje se stječe ugovorom o koncesiji. Koncesije za gospodarsko korištenje pomorskog dobra te za korištenje i gradnju građevina odvažnosti za županiju daje Skupština Splitsko-dalmatinske županije na određeni rok do 20 godina.

Dozvola na pomorskom dobru je upravni akt kojim se ovlašteniku daje vremenski ograničeno pravo na obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru, kojom se ne ograničava niti isključuje opća upotreba pomorskog dobra, a za obavljanje djelatnosti može služiti isključivo jednostavna građevina koja se prema propisima kojima se uređuje građenje ne smatra građenjem, izvedena u skladu s posebnim propisima kojima se uređuje zaštita prirode, prostornim planom i uredbom iz čanka 14. stavka 4. točke 11. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.  Na temelju Plana upravljanja pomorskim dobrom iz članka 39. stavka 1. Zakona izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave dužno je do 1. veljače tekuće godine objaviti javni natječaj za dodjelu dozvola na pomorskom dobru u službenom glasilu, na oglasnoj ploči, na službenim mrežnim stranicama jedinice lokalne samouprave i najmanje u jednom dnevnom listu. Rješenje o davanju dozvole na pomorskom dobru na pomorskom dobru najpovoljnijem ponuditelju donosi izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave na rok od dvije do pet godina. 

6. ŠTO JE SVE POTREBNO ZA DOBIVANJE KONCESIJE?

Koncesija na pomorskom dobru (odnosi se na izvan lučko područje luka otvaranih za javni promet kao što je, na primjer, gospodarsko korištenje plaža, ugostiteljskih plažnih objekata i sl.) može se dati nakon što je granica pomorskog dobra utvrđena i provedena u zemljišnim knjigama. 

Napomena: za marikulturu i za luku posebne namjene – luke nautičkog turizma – sidrišta (dalje u tekstu: sidrište) nije potrebno utvrditi granicu pomorskog dobra, ali potrebno je ishoditi lokacijsku dozvolu. 

Kada koncesija obuhvaća provedbu zahvata u prostoru na pomorskom dobru (npr. ponton, objekti površine iznad 12 m², izgradnja luke, sidrište i sl.), postupak za izdavanje lokacijske dozvole reguliran je čl. 57. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. 

Prije pokretanja postupka dobivanja koncesije potrebno je učiniti sljedeće:

  1. U nadležnoj jedinici lokalne samouprave provjeriti:
  • namjenu područja pomorskog dobra u prostornom planu
  • može li se za tražene poslove dobiti dozvola na pomorskom dobru,
  • je li područje (kat. čestice) upisano kao pomorsko dobro u zemljišnim knjigama.
  1. Podnijeti pismo inicijative za pokretanje postupka koncesije Upravnom odjelu za turizam, pomorstvo i promet Splitsko-dalmatinske županije

Inicijativu/zahtjev za pokretanje postupka koncesije može dati svaka fizička osoba, vlasnik obrta ili pravna osoba. Davatelj koncesije za gospodarsko korištenje pomorskog dobra (Skupština Splitsko-dalmatinske županije) odlučuje o pokretanju postupka davanja koncesije donošenjem Odluke o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru (prva sjednica Skupštine). Koncesiju daje Skupština Splitsko-dalmatinske županije na rok do najviše 20 godina.

Postupak dodjele koncesije na pomorskom dobru u pet faza:

  1. Zadovoljavanje uvjeta za obrte ili tvrtke
  • registrirani su za obavljanje gospodarske djelatnosti za koju traže koncesiju,
  • raspolažu odgovarajućim tehničkim, stručnim i organizacijskim sposobnostima za ostvarenje koncesije,
  • imaju jamstvo za ostvarenje plana i programa za ostvarenje koncesije,
  • do sada su podmirili sve obveze iz ranijih koncesija i
  • do sada nije im oduzeta koncesija.

*Ispunjavanje uvjeta dokazuje se studijom gospodarske opravdanosti koja sadrži visinu ulaganja i način amortizacije.

  1. Provođenje prethodnog postupka

Nakon što Upravni odjel za turizam, pomorstvo i promet zaprimi urednu inicijativu po službenoj dužnosti, zatražit će uvjete/suglasnosti/mišljenja:

  • od općina/grada
  • od Ministarstva zaštite okoliša i energetike
  • od Ministarstva poljoprivrede (ako je primjenjivo)
  • od Konzervatorskog odjela u Splitu
  • od Lučke kapetanije u Splitu
  • od Općinskoga državnog odvjetništva
  • od Županijskoga državnog odvjetništva.


Početak postupka započinje davanjem odluke o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru, a koja sadrži:

  • vrstu i opseg gospodarskog korištenja pomorskog dobra za koje se daje koncesija
  • podatke što treba sadržavati studija gospodarske opravdanosti gospodarskog korištenja
  • pomorskog dobra koje se daje u koncesiju
  • početni iznos naknade za koncesiju
  • rok na koji se daje koncesija
  • rok trajanja javnog prikupljanja ponuda
  • podatke o javnom otvaranju ponuda
  • druge potrebne podatke kojim se dokazuje ispunjavanje uvjeta za dobivanje koncesije i
  • izvod iz detaljnog plana uređenja prostora ili lokacijska dozvola.

  1. Objava postupka na internetskim stranicama Splitsko-dalmatinske županije i Elektroničkog oglasnika javne nabave i Splitsko-dalmatinske županije:
  • obavijesti o namjeri davanja koncesije
  • dokumentacija za nadmetanje (minimalni sadržaj propisan Uredbom o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru) i
  • traje minimalno 30 dana od dana objavljivanja.

  1. Odabir najbolje ponude
  • Otvaranje ponuda provodi Povjerenstvo koje imenuju Upravni odjel za turizam, pomorstvo i promet i Stručno tijelo za ocjenu koncesija na pomorskom dobru.
  • Otvaranju ponuda mogu prisustvovati odgovorne osobe ponuditelja ili njegovi opunomoćenici.
  • Upravni odjel za turizam, pomorstvo i promet dostavlja ponude i Zapisnik o otvaranju ponuda Stručnom tijelu za ocjenu koncesija na pomorskom dobru (imenuje ga Skupština Splitsko-dalmatinske županije iz redova stručnjaka za pomorstvo, financije, turizam i sl.).
  • U skladu s Uredbom o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru Stručno tijelo za ocjenu koncesija na pomorskom dobru donosi nalaz i mišljenje o tome koja je od pristiglih ponuda najpovoljnija.
  • Odluku o davanju koncesije donosi Skupština Splitsko-dalmatinske županije (druga sjednica Skupštine).

  1. Odluka o davanju koncesije

Sve navedeno vrijedi i za davanje koncesije na pomorskom dobru (lučko područje) za luke posebne namjene (npr. luke nautičkog turizma, brodogradilišne, industrijske, ribarske, sportske luke i sl.) s time da je za luke potrebno prethodno utvrditi granicu lučkog područja (u skladu s granicama određenima dokumentima o prostornom planiranju jedinice lokalne samouprave, stoga je postupak brži) i provesti je u zemljišnim knjigama.

Napomena: za sidrišta ne utvrđuje se granica lučkog područja, ali potrebno je ishodovati lokacijsku dozvolu.

7. ŠTO JE SVE POTREBNO ZA DOBIVANJE DOZVOLE NA POMORSKOM DOBRU?

7. ŠTO JE SVE POTREBNO ZA DOBIVANJE DOZVOLE NA POMORSKOM DOBRU?

Na temelju Plana upravljanja pomorskim dobrom iz članka 39. stavka 1. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave dužno je do 1. veljače tekuće godine objaviti javni natječaj za dodjelu dozvola na pomorskom dobru u službenom glasilu, na oglasnoj ploči, na službenim mrežnim stranicama jedinice lokalne samouprave i najmanje u jednom dnevnom listu.

Ako izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave ne objavi javni natječaj u roku smatra se da u tekućoj godini neće davati dozvole na pomorskom dobru.

Na temelju zaprimljenih ponuda na javnom natječaju, na temelju odluke predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave, rješenje o davanju dozvole na pomorskom dobru najpovoljnijem ponuditelju donosi izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave.

Dozvola na pomorskom dobru može se dati gospodarskom subjektu koji je registriran za obavljanje gospodarske djelatnosti za koju je podnio ponudu na javnom natječaju te se dozvola može dati samo za obavljanje djelatnosti i korištenje pomorskog dobra manjeg značaja.

Rješenje o davanju dozvole na pomorskom dobru je upravni akt na temelju kojeg gospodarski subjekt stječe pravo na obavljanje djelatnosti kojom se ne ograničava opća upotreba pomorskog dobra.

Izreka rješenja mora sadržavati:

  • djelatnost za koju se izdaje
  • način obavljanja djelatnosti
  • opseg pomorskog dobra na kojem se djelatnost smije izvršavati
  • zabranu ograničavanja ili isključenja opće upotrebe pomorskog dobra na kojem je dozvola dana.

Dozvole na pomorskom dobru daju se na rok od dvije do pet godina.

Prava i obveze ovlaštenika dozvole na pomorskom dobru:

  • Ovlaštenik dozvole na pomorskom dobru može obavljati djelatnost na pomorskom dobru samo u opsegu i pod uvjetima utvrđenim u dozvoli na pomorskom dobru.
  • Ovlaštenik dozvole na pomorskom dobru nema pravo sklapati ugovore s trećim osobama na temelju kojih bi treće osobe obavljale djelatnost ili dio djelatnosti iz dozvole, niti ga davatelj dozvole može na to ovlastiti.
  • Davatelj dozvole na pomorskom dobru dužan je brinuti se o tome da se pomorsko dobro koristi u opsegu i granicama utvrđenim u dozvoli na pomorskom dobru.
  • Davatelj dozvole na pomorskom dobru dužan je osigurati da ovlaštenik dozvole na pomorskom dobru ne ograničava opću upotrebu pomorskog dobra.
  • Ako utvrdi da se pomorsko dobro koristi izvan opsega i uvjeta utvrđenih u dozvoli na pomorskom dobru i/ili da ovlaštenik dozvole na pomorskom dobru ograničava opću upotrebu, davatelj dozvole na pomorskom dobru dužan je donijeti rješenje o ukidanju dozvole na pomorskom dobru.

Vlada Republike Hrvatske uredbom propisuje vrste djelatnosti i visinu minimalne naknade za dodjelu dozvola na pomorskom dobru.

Kako možemo zaštititi pomorsko dobro?

zajedničkom edukacijom, informiranjem i aktiviranjem građana i institucija.

…izradom

transparentnih planova upravljanja pomorskim dobrom

Splitsko-dalmatinska županija izradila je predloške planova za 32 grada i općine na pomorskom dijelu županije.

…prestankom

zlouporabe izdanih koncesija i koncesijskih odobrenja

Splitsko-dalmatinska županija aktivno sudjeluje u praćenju obveza koncesionara što je do sada rezultiralo sankcioniranjem prekršitelja.

…sprječavanjem

ekološke devastacije pomorskog dobra

Zaštitimo zajedno obalu, podmorje i more od ilegalnog odlaganja građevinskog otpada, zagađenja kemikalijama i nezakonite gradnje na pomorskom dobru.