U svezi problematike odluka o koncesiji za posebnu upotrebu pomorskog dobra koje daju pojedine jedinice lokalne samouprave radi izdavanja građevinskih dozvola za građenje građevina na pomorskom dobru koje će nakon izgradnje imati karakter općeg dobra, radi ujednačene prakse mišljenje je dalo Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja RH. Prema njihovom tumačenju, gradnja takvih građevina kao što su stube i drugi pristupi do plaže, izgradnja sunčališta ili šetnice na pomorskom dobru prema odredbama Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, nemaju za posljedicu djelomično niti potpuno isključenje pomorskog dobra, već prema tom Zakonu, predstavljaju poslove redovnog upravljanja pomorskim dobrom koje je u djelokrugu jedinica lokalne samouprave. 

- Slijedom navedenog, kao i imajući u vidu da se prema Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama koncesija ne daje za redovno upravljanje pomorskim dobrom, odredba članka 109. stavka 4. Zakona o gradnji ne odnosi se na dokazivanje pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole za građenje stuba i drugih pristupa do plaža te građenje sunčališta i šetnica na pomorskom dobru, već se smatra da u takvom slučaju pravni interes za izdavanje građevinske dozvole ima jedinica lokalne samouprave na čijem se području namjerava graditi uz suglasnost Ministarstva mora i infrastrukture iz koje je vidljivo da se u konkretnom slučaju radi o radovima koje obuhvaćaju poslovi redovnog upravljanja pomorskim dobrom, stav je Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja. 

U postupku izdavanja građevinske dozvole, prema Zakonu o gradnji, određeno je da investitor uz zahtjev za njeno izdavanje obvezno prilaže dokaz pravnog interesa za izdavanje iste. Što se smatra dokazom pravnog interesa, taksativno je propisano odredbom člana 109 Zakona o gradnji. U slučaju pomorskog dobra, dokazom pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole u pogledu nekretnine na kojoj stjecanje stvarnih prava nije moguće ili se prema posebnom zakonu pravo građenja stječe koncesijom, smatra se ugovor o koncesijiji kojim se stječe pravo građenja. Dakle, pravni interes za izdavanje građevinske dozvole za građenje na pomorskom dobru investitor dokazuje ugovorom o koncesiji. 

Podsjećamo, sukladno Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama, posebnom upotrebom pomorskog dobra smatra se gradnja na pomorskom dobru građevina: 

za potrebe vjerskih zajednica, 
za obavljanje djelatnosti na području kulture, socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja, znanosti, informiranja, športa, zdravstva, humanitarnih djelatnosti i druge djelatnosti koja se ne obavlja radi stjecanja dobiti, 
infrastrukturnih objekata (ceste, pruge, vodovodna, kanalizacijska, energetska, telefonska mreža i sl.), 
za potrebe obrane, unutarnjih poslova, regulaciju rijeka i drugih sličnih infrastrukturnih objekata. 
Posebna upotreba pomorskog dobra razlikuje se od redovne jer se posebnom upotrebom pomorsko dobro djelomično ili potpuno isključuje iz opće upotrebe i daje na posebnu upotrebu, u opsegu i pod uvjetima koji se uređuju odlukom i ugovorom, sukladno Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama. Naime, redovno upravljanje pomorskim dobrom predstavlja brigu i zaštitu pomorskog dobra koje je općoj upotrebi, a nadležnost za redovno upravljanje ima jedinica lokalne samouprave na čijem području se nalazi pomorsko dobro i to sukladno usvojenom godišnjem planu. 

Objašnjenje Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja RH

Upravljanje pomorskim dobrom regulirano je Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama. 0 redovnom upravljanju pomorskim dobrom vodi brigu jedinica lokalne samouprave te u tom smislu donosi godišnji plan upravljanja pomorskim dobrom. Takav plan sadrži plan redovnog upravljanja, kojim se planiraju sanacije nastalih manjih oštećenja na pomorskom dobru te održavanje komunalnog reda na pomorskom dobru sukladno odlukama o komunalnom redu tijela jedinice lokalne samouprave kojoj je pomorsko dobro povjereno na brigu, zaštitu i redovno upravljanje, a koje ta tijela donose u skladu s propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo.

Zakonski okvir i propisi koji reguliraju poslove i ovlasti komunalnog redara

Komunalni redar ima ovlast nadzora nad provedbom odredbi odluka o komunalnom redu i na pomorskom dobru u općoj upotrebi (npr. uređenim plažama), koje u skladu s odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu donose tijela jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi pomorsko dobro koje joj je povjereno na upravljanje, brigu i zaštitu. To se odnosi na Godišnji plan upravljanja pomorskim dobrom koji je usklađen s Uredbom o postupku izdavanja koncesijskog odobrenja na pomorskom dobru i Jedinstvenim popisom djelatnosti na pomorskom dobru među kojima se navode kiosci, prikolice te montažni objekti do 12 m2 kao dopuštena sredstva za obavljanje djelatnosti ugostiteljstva i trgovine na pomorskom dobru, za koje koncesijsko odobrenje izdaje Vijeće za davanje koncesijskih odobrenja jedinice lokalne samouprave.

Komunalni redar jedinice lokalne samouprave kada postupa u skladu s odredbama Zakona o građevinskoj inspekciji, ima ovlast donositi i prisilno izvršavati rješenja o uklanjanju građevina na pomorskom dobru čijem se građenju, prema posebnom propisu, može pristupiti bez građevinske dozvole, glavnog projekta, tipskog projekta i drugog akta, odnosno njezina dijela, ako se gradi ili je izgrađena protivno prostornom planu, propisu kojim se uređuje komunalno gospodarstvo ili drugom propisu, a koje je komunalni redar donio temeljem odredbi Zakona o građevinskoj inspekciji. Jednako tako, ima pravo donositi i prisilno izvršavati rješenja kojima se fizičkim i pravnim osobama naređuju radnje u svrhu održavanja komunalnog reda na pomorskom dobru u općoj upotrebi kojim upravlja jedinica lokalne samouprave, a koje je komunalni redar donio temeljem odredbi Zakona o komunalnom gospodarstvu.

Smjernice za djelovanje komunalnih redara

Kako bi se ovlasti komunalnih redara što preciznije definirale, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja još je 2014. godine izdalo komunalnim redarima Smjernice za primjenu Zakona o građevinskoj inspekciji prema kojima komunalni redar rješenjem naređuje vlasniku, odnosno investitoru uklanjanje građevine temeljem ovlasti koju za to ima u skladu sa Zakonom o građevinskoj inspekciji kojim je propisano:

- u provedbi nadzora komunalni redar rješenjem naređuje investitoru, odnosno vlasniku, uklanjanje građevine čijem se građenju prema posebnom propisu može pristupiti na temelju rješenja koje se donosi na temelju propisa kojima se uređuje komunalno redarstvo, odnosno njezina dijela ako se gradi bez ili protivno tom rješenju,

- u provedbi nadzora komunalni redar rješenjem naređuje investitoru, odnosno vlasniku uklanjanje građevine, odnosno njezina dijela, čijem se građenjem prema posebnom propisu može pristupiti bez građevinske dozvole, glavnog projekta, tipskog projekta i drugog akta, odnosno njezina dijela, ako se gradi ili je izgrađena protivno prostornom planu, propisu kojim se uređuje komunalno gospodarstvo ili drugom propisu.

Pomoć policije u provedbi nadzora i izvršenja rješenja

U skladu s Pravilnikom o načinu postupanja policijskih službenika i Zakona o građevinskoj inspekciji, kada komunalni redar očekuje da bi tijekom obavljanja nadzora ili tijekom provedbe izvršenja rješenja komunalnog redara moglo doći do pružanja otpora, nadležnoj Policijskoj upravi treba dostaviti pisani zahtjev za pomoć koji kao podnositelj zahtjeva upućuje upravno tijelo.

Što komunalni redar ne može

Komunalni redar nema zakonsku ovlast obavljati nadzor nad primjenom odredbi Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama jer je to u nadležnosti inspektora pomorskog dobra Ministarstva i inspektora lučke kapetanije, a u određenim slučajevima poslove inspekcijskog nadzora pomorskog dobra mogu obavljati i ovlašteni službenici Ministarstva, što ne isključuje ovlast komunalnog redara da nadležno postupa na pomorskom dobru u skladu s drugim propisima kojima je za to ovlašten.

Upravni odjel za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije uputio je dopis jedinicama lokalne samouprave na području županije s objašnjenjima propisa i potrebnoj dokumentaciji za postavljanje pontona, montažnih kioska i terasa (štekata) na pomorskom dobru.

Prema tumačenju Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, za postavljanje pontona na pomorskom dobru potrebno je ishoditi lokacijsku dozvolu, osim u slučaju kada se ponton odvezuje i uklanja nakon svake upotrebe.

Za postavljanje kioska do 15 m2 i jednostavnih podesta otvorenih terasa, što uključuje terase, sunčališta na pomorskom dobru, najveća dopuštena veličina može se postaviti sukladno Odluci o komunalnom redu, Planu upravljanja pomorskim dobrom, odnosno izdanim Rješenjem o koncesijskom odobrenju ili Ugovorom o koncesiji za gospodarsko korištenje pomorskog dobra s tim da svi dokumenti moraju biti kompatibilni. Sukladno Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, bez građevinske dozvole i glavnog projekta, u skladu s odlukom nadležnog tijela lokalne samouprave prema propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo, na javnoj površini se može graditi:

- kiosk i druga graševina gotove konstrukcije površine do 15 m2 u skladu s tipskim projektom za kojega je doneseno rješenje na temelju članka 77. Zakona o gradnji ili tehnička ocjena sukladno posebnom zakonu;

- komunalna oprema (kontejner za komunalni otpad, klupa, koš za otpatke, tenda, jednostavni podesti otvorenih terasa i sl.

Dopis Upravnog odjela za turizam i pomorstvo Splitsko-dalamtinske županije možete preuzeti ovdje.

Sukladno članku 30. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koncesija se može oduzeti:

1. ako ovlaštenik koncesije ne izgradi u određenom roku građevine ili druge objekte za koje mu je dana koncesija,

2. ako se ovlaštenik koncesije ne pridržava odredaba ovoga Zakona i propisa za njegovo izvršavanje ili ne provodi uvjete koncesije,

3. ako ovlaštenik koncesije ne iskorištava koncesiju ili je iskorištava za svrhe za koje mu nije dana ili preko mjere određene u koncesiji,

4. ako ovlaštenik koncesije bez odobrenja izvrši na pomorskom dobru označenom u koncesiji radnje koje nisu predviđene u koncesiji ili su u suprotnosti sa odobrenim projektom,

5. ako ovlaštenik koncesije neuredno plaća naknadu za koncesiju (dvaput uzastopce),

6. ako ovlaštenik koncesije ne održava ili nedovoljno odr­žava i zaštićuje pomorsko dobro obzirom na način predviđen u ugovoru o koncesiji.

Odluku o oduzimanju koncesije donosi davatelj koncesije, odnosno Županijska skupština za koncesije kojima je davatelj.

Davatelj koncesije je dužan ustrojiti povjerenstvo od tri člana u svrhu praćenja izvršavanja odluka i ugovora o koncesijama.

Povjerenstvo čine po jedan predstavnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture - nadležne Lučke kapetanije, Ministarstva financija - nadležne Porezne uprave i nadležnog Upravnog odjela za izdavanje dozvola.

Povjerenstvo je dužno pisanim putem, bez odlaganja, izvijestiti davatelja koncesije o uočenim radnjama iz članka 30. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama te drugim nepravilnostima.

Kada Povjerenstvo izvijesti davatelja koncesije, Splitsko-dalmatinska županija pozvati će ovlaštenika koncesije da se u roku od 30 dana od dana dostave poziva izjasni o razlozima zbog kojih mu se može oduzeti koncesija te uskladi svoje postupanje s ugovorom o koncesiji.

Ako ovlaštenik koncesije u ostavljenom roku ne ukloni posljedice i uspostavi stanje kakvo odgovara ugovornim odredbama i Zakonu, davatelj koncesije može oduzeti koncesiju.

Odluka o oduzimanju koncesije mora biti u pisanom obliku i dostavljena ovlašteniku koncesije te obavezno mora sadržavati rok za napuštanje pomorskog dobra. Rok za napuštanje pomorskog dobra ne može biti kraći od 90 dana od dana stupanja na snagu odluke o oduzimanju koncesije.

Na odluku o oduzimanju koncesije ovlaštenik koncesije može, sukladno Zakonu o općem upravnom postupku, u roku od 15 dana od zaprimanja iste izjaviti žalbu.

Drugostupanjsko tijelo u postupku je Ministarstvu mora prometa i infrastrukture.

Ministarstvo mora prometa i infrastrukture, sukladno spomenutom Zakonu o općem upravnom postupku, donosi rješenje temeljem žalbe. Po odbijanju ili odbacivanju žalbe, Odluka o oduzimanju postaje izvršna i stupa na snagu te počinje teći rok za napuštanje pomorskog dobra.

Protiv navedenog rješenja Ministarstva može se podići tužba nadležnom Upravnom sudu, a ona ne događa izvršenje.