U Komiži, mjestu tisućljetne ribarske tradicije i „najribarskijem“ mjestu Srednje Dalmacije, blagdan Sv. Nikole se obilježava na jedinstven način. Naime, u stoljetnoj komiškoj tradiciji na dan zaštitnika ribara, pomoraca i putnika se na platou Mustera (crkva sv. Nikole), s idiličnim pogledom upravo na modru pučinu Jadranskog mora, 6. prosinca pali drvena derutna brodica, a ponekad i dvije. I simbolika ovog čina i žrtve ostala je nepromijenjena. Brod pretvoren u pepeo blagoslov je novim brodovima i simbol vječnog ciklusa života i smrti.  

Najpoznatiji drveni simbol Komiže je falkuša (ofalkono gajeta) koja ispisuje svjetsku maritimnu priču i o svom novom životu. Po uzoru na nekadašnje, prva vjerna replika falkuše imena „Comeza-Lisboa” izgrađena je u Komiži 1997. godine, a na Dan sv. Nikole porinuta je u more. Već je sljedeće godine falkuša „Comeza-Lisboa” sudjelovala na svjetskoj izložbi EXPO 1998. u Lisabonu. Uz ovaj simboličan početak, brojne izložbe, nacionalne i međunarodne manifestacije, falkuša sudjeluje i u međunarodnim regatama, a svoja jedra razvila je i pred zgradom Europskog parlamenta u Strasbourgu 2022. godine. Njezina svjetska slava ponovno je rođena.

Komiška sandula i komiška gundula

Uz falkušu dio pomorske baštine Komiže i Republike Hrvatske svakako čine komiška sandula i komiška gundula. Posljednje se desetljeće vode festivali i radionice njihove izrade i očuvanja naše baštine koji imaju veliki uspjeh u zemlji i inozemstvu (Udruga „Palagruza“).

Komiška sandula tradicionalni je brod koji je služio za ribarenje na obližnjim „poštama“, odnosno mjestima za lov. Komiške gundule duljine su četiri metra i koristile su se za veslanje do obližnjih komiških žala. Gradili su ih komiški kalafati. Ovi tipovi brodova nisu jedini iz bogate maritimne komiške baštine. Učenici Pomorske škole Split, ribarsko-nautičkog smjera te mladi čuvari i ambasadori komiške tradicije, sudjelovali su u radionicama opremanja sandule i izrade komiške gundule.

Regata „Rota palagruzona”

Posljednja regata od Komiže do Palagruže organizirana je 1936. godine i simbolično je obilježila kraj milenijske povijesti falkuša. Međutim, 62 godine poslije „Comeza-Lisboa” došla je do žala Palagruže, a 2010. godine prvi je put organizirana obnovljena povijesna regata „Rota palagruzona”. I danas falkuše doplove do žala Palagruže oživljavajući uspomene na prošla ribarska vremena. Na ovaj su način spašeni od zaborava stoljetna ribarska tradicija, znanje i vještine komiških ribara.

Moramo biti ponosni da je „Rota palagruzona“ najstarija poznata pučinska regata na Mediteranu i najstarija jedriličarska regata u Europi i svijetu. Premda se u povijesti regata za najstariju jedriličarsku regatu navodi natjecanje u jedrenju na rijeci Thames iz 1775. godine, nepobitan dokaz da je naša regata starija nalazi se u manuskriptu „Liber Comisie“ iz 18. stoljeća. Danas se čuva u Župnom uredu u Visu. Dokument donosi listu s imenima svih kapetana falkuša i datumom isplovljenja koji je bio određen za 12. lipnja 1593. godine, i to za 74 falkuše u pratnji venecijanske ratne galije zbog obrane od gusara. Iz ovoga je dokumenta nepobitno vidljivo da je naša regata starija za 182 godine. Ovaj je podatak u Europskom parlamentu predočio profesor Joško Božanić 2022. godine. Gajeta falkuša i „Rota palagruzona“ bili su odgovori pučinskih komiških ribara na izazov opstanka. Ovo nije samo priča o prošlosti, već i o budućnosti. Na svima je nama da u svijetu promičemo nematerijalno kulturno dobro Lijepe Naše.

Tekst i foto: Marijana De Marchi, prof. ribarsko-nautičke skupine predmeta i mentorica eko grupe Zdravo more, Pomorska škola Split